Özet:

U ovom radu autor analizira jedan primjer selektivnog pamćenja, povezan s prevladavajućim nacionalnim ideologijama u Hrvatskoj u 20. stoljeću te s kolektivnim nacionalnim imaginarijem suvremene hrvatske države. Studija je obuhvatila komparativnu analizu nazivlja ulica i trgova deset prema broju stanovnika najvećih hrvatskih gradova. Istražena je prisutnost srednjovjekovnih hrvatskih i ugarsko-hrvatskih vladara i vladarica u nazivlju ulica i trgova spomenutih gradova, od Višeslava, Borne i Ljudevita Posavskog (prva polovica 9. stoljeća) do Ludovika II. Jagelovića (1516.- 1526.). U obzir je uzeto trenutno stanje, a za analizu su korišteni popis stanovništva RH iz 2001. te planovi hrvatskih gradova, objavljeni na Internetu. Dobiveni rezultati međusobno su uspoređeni na nekoliko razina: učestalost pojavljivanja, geografska distribucija nazivlja, lokalne specifičnosti te usporedba nazivlja s vladarima iz vremena narodne dinastije s nazivljem s vladarima iz razdoblja Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva. Polazna, radna hipoteza istraživanja jest da u nazivlju ulica i trgova najvećih hrvatskih gradova uvjerljivo prevladavaju vladari takozvane narodne dinastije, a da vladara iz vremena zajedničke države s Ugarskom u nazivima ulica ima vrlo malo ili ih gotovo i nema, što je analizom i potvrđeno. To je posljedica, prema svemu sudeći, sustavnih, višedesetljetnih političkih i ideologijskih intervencija u javni prostor, koje po svom predznaku nipošto nisu bile jednoznačne.

Anahtar Kelimeler: