Özet:

Pored obećanja ustava, saziva prvoga zasjedanja parlamenta i kolapsa feudalizma, sloboda tiska bila je jedan od glavnih rezultata revolucionarnih zbivanja tijekom ožujka 1848. godine u Beču. Dana 14. ožujka 1848. godine carskim dekretom ukinuta je cenzura i time je omogućeno masovno izdavanje novina u cijeloj Habsburškoj Monarhiji. U provincijama sa slovenskim stanovništvom prvi glasnik nove slobode tiska bio je tjednik Cillier Wochenblatt, koji je u ljeto iste godine promijenio ime u Cillier Zeitung (dnevne novine). Novonastala mogućnost slobodnoga pisanja iskorištena je i u Novome Mestu gdje su počele izlaziti novine Sloveniens Blatt, dok su u Ljubljani vodeće gradske novine počele objavljivati dodatak Politisches Blatt odnosno Extra-Beilage zur Laibacher Zeitung. Revolucionarne godine 1848./1849. Crkva je također iskoristila mogućnosti otvorene slobodom tiska i počela izdavati Laibacher Kirchenzeitung i Slovenski cerkveni časopis na slovenskome jeziku. Godina 1848. bila je obojena politikom te su sve novine objavljene te godine („nove“ kao i „stare“) - sukladno svojoj ulozi zrcala vremena - bile mnogo više zainteresirane za političke događaje nego za kulturu. „Nove“ novine zauzele su stav spram praktično svih gorućih sociopolitičkih pitanja revolucionarne godine. Pored detaljnoga pregleda sadržaja „novih“ novina na njemačkome jeziku ovaj rad također posvećuje pozornost identificiranju centara koji su oblikovali javno mnijenje u provincijama sa slovenskim stanovništvom. Istraživanja su pokazala da je - pored Graza i Beča - i grad Trst imao veliki utjecaj kroz novine Journal des oesterreichischen Lloyd.

Anahtar Kelimeler: