Özet:

Hrvatska povijest u drugoj polovici 15. stoljeća obilježena je dolaskom Osmanlija na granice srednjovjekovnih hrvatskih zemalja. Nakon sporadičnih upada u prvoj polovici 15. stoljeća, napadači s istoka su, napose nakon osvajanja srednjovjekovnog Bosanskog Kraljevstva 1463., postali najvažniji vanjski čimbenik za kasnosrednjovjekovnu Hrvatsku. U ovom radu analiziraju se različiti osmanlijski utjecaji na politiku, društvo, gospodarstvo i demografiju te njihov izraz u mentalitetima i svakodnevnom životu druge polovice 15. stoljeća u Hrvatskoj. Promjene na svim područjima društvenog razvoja nedvojbeno su pod znatnim utjecajem osvajača s istoka. S političkog motrišta Osmanlije su uspjeli potkopati teritorijalnu cjelovitost srednjovjekovne Hrvatske, osvojivπi područje između Cetine i Neretve. Osmanlije su postali glavnim uzrokom gospodarske stagnacije i poteπkoća na širem području. Društvene promjene u Hrvatskoj tijekom tog razdoblja velikim su dijelom posljedica kombinacije utjecaja različitih vanjskih čimbenika. Jedan od njih bili su i Osmanlije, uz ostale susjedne sile, poglavito Veneciju i Carstvo. Osmanlije su bili i glavni uzrok demografskih promjena. Ipak, treba naglasiti da te promjene do kraja 15. stoljeća nisu bile toliko naglašene kao što će biti u prvoj polovici 16. stoljeća. Osmanlijska prijetnja postala je tada glavni motiv kasnosrednjovjekovne i ranorenesansne hrvatske književnosti. Kaos stvoren u svakodnevnom životu πirio je osjećaje nesigurnosti, straha, krhkosti i pesimizma. Katkad je čak vodio do rezignacije pred izazovima koji su se činili prejakima za obrambene sposobnosti društva. Ipak, takvi osjećaji u ovom i u narednom razdoblju mijeπali su se s djelatnim oružanim otporom osvajačima te brojnim primjerima pojedinačne i grupne hrabrosti.

Anahtar Kelimeler: