Özet:

U ovoj raspravi autor nastavlja svoje istraživanje o porijeklu hrvatske nacije. U prvom dijelu pokazuje da su hrvatski političari nacionalisti u razdoblju 1848.-1850. i 1860.-1862. u potpunosti izgradili temeljni sustav nacionalnih vrijednosti, koji je zauvijek odredio individualnost hrvatske nacije. Time odbacuje gledište da je u tome bitnu ulogu imalo tzv. jugoslavenstvo, jer je ono tada (iskazano samo kao maglovita ideja o još nepostojećoj naciji) ne posjeduje ni politički ni pravni ni društveni sustav vrijednosti na kojem bi se mogla, u okviru nenasilnih civilizacijskih tokova i povijesnih procesa, strukturirati neka određena zajednica, a posebno nacionalno-politička! U drugom dijelu autor raspravlja o hrvatskom nacionalno-političkom programu u hrvatskih "narodnjaka" u Dalmaciji, pokazujući da je njihov politički program sukladan onom iz banske Hrvatske. Napokon, u trećem dijelu istražuje teoriju o "narodnoj zajednici" (naciji) u djelu M. Pavlinovića. Pri tome pokazuje da je taj hrvatski političar - suprotno gledištu u historiografiji, prema kojem je Pavlinović tada zastupao ideju o tzv. jugoslavenskoj naciji - i u tom razdoblju (1862.-1865. god.) polazio od jasnog određenja zasebne hrvatske nacije kao povijesne zajednice. Svoje stajalište o porijeklu naroda, kao povijesne zajednice, izložio je na razini europske teorijske misli o tome.

Anahtar Kelimeler: