Özet:

Autor u članku razmatra pitanje jezične politike Europske unije, nastojeći pokazati da je to pitanje znatno kompleksnije od dvopolne strukture u jezičnim pitanjima, kojom se čitav problem svodi na sukob dvaju temeljnih načela: demokratskoga, sa snažnim naglaskom na identitetsko-simboličnim, odnosno kulturnopovijesnim aspektima, koje svima daje jednaka prava i priznaje jednaku vrijednost neovisno o broju govornika, i funkcionalno-praktičnoga, ili “tržišnoga”, odnosno socioekonomskoga, koje reducira broj jezika i pritom prednost neizbježno daje jačima i većima. Da bi ukazao na činjenicu da je jezična politika Europske unije znatno kompleksniji problem autor se ne ograničava samo na pitanje statusnog pitanja jezika (službeni jezici, radni jezici, regionalni jezici itd.), već i na pitanja razine komuniciranja koja je na djelu unutar same Unije, usporedbi s modelima ili sistemima međunarodne komunikacije koji bi sustavu EU eventualno mogli biti uzor i na kraju, širih svjetonazornih ili političko-ideoloških koncepcija vezanih uz jezičnu politiku.

Anahtar Kelimeler: