Lex Salica nastao je koncem V. stoljeća i vrijedio je za Salijske Franke. U tom vremenu nastajali su i drugi tzv. leges barbarorum, koji su svi zajedno predstavljali (kao i Lex Salica) važan izvor ranofeudalnog prava u zapadnoj Europi. Lex Salica sadržavao je običajno pravo Salijskih Franaka, koje je državna vlast prihvatila, pa je imao važnost zakona. Ponajviše odredaba sadržao je iz domene kazni bičevanja, u dva slučaja poznavao je i tjelesnu kaznu kastriranja, doduše alternativno uz visoku novčanu kaznu za koju treba pretpostaviti da je rob faktički nije mogao platiti. Kazna kastriranja u Lex Salica bila je predviđena samo za robove-muškarce (dok je za slobodne ljude ova vrsta kazne bila strogo zabranjena) i to u sljedeća dva slučaja: - Kada rob “obljubi” (pretpostavljamo nasilno) robinju drugoga gospodara, ako kao posljedica toga čina nastupi smrt te robinje. - Kad rob počini tešku krađu (obijanjem). Iz postojećih zakonskih tekstova ne može se zaključiti tko je nad ovim robovima obavljao sam čin kastriranja.
Benzer Makaleler | Yazar | # |
---|
Makale | Yazar | # |
---|