Özet:

U ovom radu razmatraju se osnovne značajke vezane uz problematiku zlouporabe alkohola kod adolescenata koji pohađaju srednju strukovnu školu. Istraživanje je provedeno među učenicima tijekom veljače - travnja 2008. godine u Školskom centru za strukovna zanimanja grada Viteza (Bosna i Hercegovina), u kojem prema najnovijim podatcima (lipanj 2009.) živi preko 60% hrvatskog stanovništva. Uzorak dobiven slučajnim izborom sastojao se od 200 učenika različitog spola, dobnih skupina, školskog uspjeha i obiteljske situacije. Cilj rada bio je dobiti što cjelovitiju sliku o konzumaciji alkohola među učenicima strukovne škole koja uključuje odgovore na niz pitanja, od količine alkohola koju učenici povremeno ili redovito piju, učestalosti opijanja, do razlika između muškog i ženskog spola, vrste alkohola koji se najčešće konzumira, povezanosti pijenja s školskim uspjehom, obiteljskom situacijom, provođenjem slobodnog vremena i drugo. Korišten je standardizirani anketni upitnik izrađen u svrhu ovog istraživanja. Rezultati su potvrdili postavljenu glavnu hipotezu da učenici srednje strukovne škola značajno konzumiraju alkohol i da se relativno često opijaju. Također, dobiveni su mnogobrojni podatci koji jasno ukazujuna zabrinjavajuće slabu provedbu preventivnih zahvata u suzbijanju zlouporabe alkohola kod mladih jer kod ispitanika nije formiran stav protiv pijenja alkoholnih pića.Dobiveni rezultati pokazuju izrazito zabrinjavajuću sliku konzumacije alkohola od strane učenika i učenica nama susjedne države. Moglo bi se reći da se zlouporaba proširila na gotovo sve učenike i učenice ovog uzrasta. Očito je da se pijenje alkohola, čak i povremeno opijanje, tolerira i drži društveno prihvatljivim ponašanjem mladeži, jer se sankcionira isključivo kad mladi pod utjecajem alkohola učine druga društveno kažnjiva djela. Dobiveni podatci su uspoređeni snekim rezultatima ESPAD istraživanja provedenog u Europskoj uniji i Hrvatskoj 2007. godine koji su pokazali da hrvatska mladež konzumira alkohol iznad europskog prosjeka (od visokog sedmog mjesta 2003. tijekom zadnjih pet godina "popela" se u neslavnu skupinu prvih triju mjesta). Istraživanje provedeno u susjednoj državi pretežno među Hrvatima, ali i učenicima drugih nacionalnosti (Bošnjaci, Srbi) pokazuje da je i među učenicima hrvatske manjine situacija jednako dramatična kao i u Hrvatskoj. Teško je oduprijeti se dojmu da su tranzicijske teškoće na ovim prostorima u svom najgrubljem obliku najviše pogodile mlade.

Anahtar Kelimeler: